Općina Hlebine
Općinska načelnica MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
KRATKA INFORMACIJA O NOVIM OBVEZAMA I MOGUĆNOSTIMA OSTVARENJA IZRAVNIH PLAĆANJA U 2015.g, VEZANIM UZ PLANIRANJE JESENSKE SJETVE 2014.g. I ZASNIVANJE PLODOREDA ZA 2015.g:
Već prilikom planiranja jesenske sjetve u 2014.g. (i općenito planiranja proizvodnje, plodoreda i korištenja obradivih površina) poljoprivrednici trebaju uzeti u obzir nove uvjete koje moraju ispuniti kako bi ostvarili izravna plaćanja za 2015.godinu.
To su, između ostalog, RAZNOLIKOST USJEVA i EKOLOŠKI ZNAČAJNA POVRŠINA NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU.
Pored toga, od kampanje 2015. uvedena je mogućnost ostvarenje DODATNE POTPORE ZA KRMNE PROTEINSKE KULTURE, kao i za POVRŠINE VOĆNJAKA I POVRTNJAKA (uz uvjete plasmana dijela proizvodnje kroz udruženja proizvođača).
OBVEZE POLJOPRIVREDNIKA ZA OSTVARENJE IZRAVNIH PLAĆANJA U 2015. - vezane uz sjetvu u jesen 2014.
Poljoprivrednici koji žele u 2015. ostvariti prava na plaćanja u okviru programa osnovnog plaćanja dužni su NA SVIM PRIHVATLJIVIM HEKTARIMAsvojeg poljoprivrednog gospodarstva (u daljnjem tekstu: PG) pridržavati se poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš(u daljnjem tekstu: zeleno plaćanje) od 1.siječnja 2015.godine, što znači da je već pri planiranju jesenske sjetve u 2014 godini potrebno voditi računa o pridržavanju ovih praksi.
Pridržavanje ovih praksi omogućit će poljoprivrednicima ostvarenje dodatnog prava na osnovno plaćanje po hektaru. Iznos zelenog plaćanja ovisit će o vrijednosti osnovnog prava na plaćanja.
Poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš su:
- raznolikost usjeva
- postojanje ekološki značajne površine na poljoprivrednoj površini i
|
|
OVA MJERA ODNOSI SE SAMO NA ORANICE (NE NA VOĆNJAKE, VINOGRADE, TRAJNE TRAVNJAKE I TRAJNE PAŠNJAKE) Ako JE UKUPNA POVRŠINA ORANICA PG - manja od 10 ha, poljoprivrednik nije obvezan (u smislu zelenog plaćanja) imati više kultura - između 10 i 30 ha, na tim oranicama moraju biti zasijana barem dva različita usjeva, s tim da glavni usjev ne smije zauzimati više od 75% tih oranica, - veća od 30 ha, na oranicama moraju biti zasijana barem tri usjeva, pri čemu glavni usjev ne smije zauzimati više od 75% oranica, a dva glavna usjeva zajedno ne smiju zauzimati više od 95% zemljišta. Primjer. Ako ratar obrađuje ukupno npr. 100 hektara oranica, a sije kukuruz (kao glavni usjev), ječam (kao drugu kulturu po zastupljenosti) i soju (kao treću kulturu po zastupljenosti), kukuruz ne smije biti zasijan na više od 75 ha, a kukuruz i ječam zajedno ne smiju zauzimati više od 95 ha. S obzirom da je soja ujedno i kultura koja fiksira dušik, površine pod sojom prihvatljive su i kao ekološki značajne površine. IZUZETAK OD OBVEZE RAZNOLIKOSTI USJEVA
pod uvjetom da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije veća od 30 hektara.
poljoprivredne površine imaju:
pod uvjetom da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije veća od 30 hektara. ŠTO SU „RAZLIČITI USJEVI (KULTURE)“ Različiti usjevi (ili kulture) su:
Ozimi i jari usjevi iste kulture također se smatraju različitim usjevima (npr. ozimi i jari ječam smatraju se različitim kulturama u smislu zelenih plaćanja). |
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
OVA MJERA ODNOSI SE SAMO NA ORANICE (NE NA VOĆNJAKE, VINOGRADE, TRAJNE TRAVNJAKE I TRAJNE PAŠNJAKE) Ako JE UKUPNA POVRŠINA ORANICA PG - manja od 15 ha, poljoprivrednik nije obvezan imati ekološki značajne površine. - veća od 15 ha, poljoprivrednik treba osigurati da je od 1. siječnja 2015. najmanje 5% površine oranica tzv. “ekološki značajna površina” (EZP). Površine na PG-u koje se smatraju ekološki značajnim površinama su:
Površine pod obilježjima krajolika i pod rubnim pojasevima priznaju se kao EZP ne samo ako se nalaze na oranicama nego ako se nalaze i uz - pokraj obradivog zemljišta koje je poljoprivrednik prijavio u ARKODU. IZUZETAK OD OBVEZE EZP Ekološki značajne površine ne trebaju imati PG, koja na više od 75 % ORANICA imaju:
pod uvjetom da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije veća od 30 hektara. Ekološki značajne površine također ne trebaju imati PG, koja na više od 75 % ukupne prihvatljive poljoprivredne površine imaju:
pod uvjetom da preostala površina oranica koja se koristi za druge kulture nije veća od 30 hektara. Primjer zadovoljenja obveze EZP: Ratarsko gospodarstvo sa 100 ha oranica treba imati barem 5 ha EZP. Ukoliko na (ili pored) oranica ima 1.500 dužnih metara pojasa uz vodotok (= 13.500 m2 EZP), 1.000 dužnih metara pojasa uz rub šume bez poljoprivredne kulture (= 9.000 m2 EZP) i 4 hektara površina pod kulturom koja fiksira dušik, npr. pod sojom (4 ha x 0,7 = 2,8 ha), ispunio je svoju EZP obvezu (pojas uz vodotok i rub šume = 2,25 ha EZP + soja = 2,8 ha EZP…ukupno = 5,05 ha EZP ili >5% ukupne površine oranica). |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
Poljoprivrednici ne smiju prenamijeniti niti preorati posebno zaštićene trajne travnjake i trajne pašnjake smještene na okolišno-osjetljivim područjima Natura 2000, utvrđenim Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/2013). Pored toga, s obzirom na obvezu zadržavanja omjera trajnih travnjaka i ostalih obradivih površina u Republici Hrvatskoj na razini prijavljenoj u 2013., poljoprivrednici koji na svojem PG planiraju preorati (pretvoriti u obradivu površinu – oranicu, višegodišnji nasad i sl.) više od 10% površina koje su 2013. prijavili kao trajni travnjak ili trajni pašnjak (površine označene u ARKODU kao “Livade i pašnjaci”), ili povećati ukupne poljoprivredne površine svog PG na drugi način (kupnja, najam zemljišta,…) pri čemu se omjer površina pod trajnim travnjacima/pašnjacima i ostalim obradivim površinama prijavljenim u 2013. mijenja za više od 10%, moraju od Ministarstva poljoprivrede zatražiti dozvolu za prenamjenu trajnih travnjaka ili pašnjaka. |
|
ZELENO PLAĆANJE OSTVARUJU I ONI KOJI ZBOG PRIRODE SVOJE PROIZVODNJE NE MORAJU ZADOVOLJAVATI POJEDINE OBVEZE |
|
Poljoprivrednici koji nisu obveznici pojedine mjere (npr. oni čije su oranice manje od 10 ha, a nemaju (ili ne prenamjenjuju) trajne travnjake, ili oni koji imaju samo višegodišnje kulture i sl.) ipak ostvaruju pravo na zeleno plaćanje, koje im se dodaje na iznos osnovnog plaćanja po površini. EKOLOŠKA PROIZVODNJA = ZELENA PLAĆANJA Poljoprivrednici koji imaju ekološku proizvodnju AUTOMATSKI ZADOVOLJAVAJU SVE UVJETE poljoprivrednih praksi koje su korisne za klimu i okoliš, tj. automatski ostvaruju pravo na zeleno plaćanje. |
|
KAZNE ZA NEPRIDRŽAVANJE OBVEZA ZA „ZELENO PLAĆANJE“ |
|
Ako poljoprivrednici ne zadovoljavaju navedene obveze za zeleno plaćanje: |
|
iznos osnovnog plaćanja po površini |
|
NOVA PROIZVODNO VEZANA POTPORA ZA KRMNE PROTEINSKE KULTURE |
MOGUĆNOST OSTVARENJA DODATNE POTPORE ZA POVRŠINE POD KRMNIM PROTEINSKIM KULTURAMA
|
PROTEINSKE KULTURE ZA ISHRANU STOKE |
|
|
Poljoprivrednici, korisnici izravnih plaćanja će od 2015.g. moći ostvariti dodatnu potporu po hektaru za proteinske kulture koje se koriste za ishranu stoke (krmne proteinske kulture). To su slijedeće krmne kulture: stočni grašak (Pisum sativum), grahorice (Vicia sp), djeteline (Trifolium sp), lucerne (Medicago sp.) stočni bob (Vicia faba), smiljkita (Lotus corniculatus), lupine (Lupinus sp) i esparzeta (Onobrychis sp.) i soja za stočnu hranu. Pored navedenih čistih krmnih kultura, potporu ostvaruju i površine zasijane leguminozno – travnim smjesama, kao što je npr. smjesa lucerne i trave s najmanje 50% lucerne (odnosno smjese s najmanje 50% krmne leguminoze). |
MOGUĆNOST OSTVARENJA DODATNE POTPORE ZA POVRŠINE POD VOĆNIM I POVRTNIM KULTURAMA
|
POTPORE ZA PROIZVOĐAČE VOĆA I POVRĆA KOJI DIO SVOJE PROIZVODNJE PLASIRAJU KROZ UDRUŽENJA PROIZVOĐAČA, ZADRUGE, ORGANIZACIJE I DR. |
|
|
Detaljnije informacije možete dobiti u Ministarstvu poljoprivrede:
Mirjana Kovačić, tel: 6106 697, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.;
Gezim Ramqaj, tel: 6106 511; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
